Make your own free website on Tripod.com

Almišill

Minnka ašgang aš og notkun į bönnušum efnum

ALMIŠILL
Einka-svęši
Flatur skattur
Kortiš
Dópiš
Lżšveldiš

Öll umfjöllun um vķmuefni og eiturlyf viršist vera hįš innķ helli. Ķ blindri įstrķšu berst fólk fyrir žvķ allra besta, en veit sjaldnast hvaš žaš er sem er allra best. Mitt persónulega įlit er aš einstaklingurinn sé alltaf žaš besta, žaš sem skiptir mestu mįli.

Ķ lżšveldi, skiptir žaš öllu aš einstaklingurinn geti gengiš sķnar götur og lifaš frjįlsu lķfi, svo framarlega sem hann eša hśn hindri ekki frelsi annarra til aš gera slķkt hiš sama. Frelsi einstaklingsins til aš velja sķna eigin leiš, sina eigin hefš, skiptir öllu. Žaš er mikilvęgt aš hafa žetta ķ huga žegar viš tölum um stefnu stjórnvalda gegn vķmuefnum og bönnušum efnum.

Nśverandi stefna og barįtta stjórnvalda gegn bönnušum efnum hefur reynst heldur kostnašar söm og įrangurslķtil. Ég tel aš meš tveimur mjög róttękum breytingar, getum viš minnkaš sölu bannašra efna į Ķslandi um 80-90%

---- Takmark: Minnka ašgang aš og notkun į bönnušum efnum.

-- Žaš reyndist frekar erfitt aš afla góšra upplżsinga um notkun žessara efna hér į landi, ég verš žvķ aš tala um vķmuefnavandann meš alžjóšlegar tölur ķ huga.

Samkvęmt 2005 World Drug Report, unnin af SŽ - World Health Organization og (UNODC): um "200 milljón manns, eša 5% af öllu fólki į aldrinum 15-64, hafa notaš vķmuefni sķšastlišnu 12 mįnuši. Žessar nišurstöšur sķna fram į aukningu um 15000000 frį žvķ ķ fyrra. Jafnvel žótt žetta viršist vera hį tala, er hśn bara depill viš hliš fjölda žeirra sem njóta sķkrettna og alkahóls (tóbak: um 30%; alkahól: um 50% af öllu fulloršnu fólki). Fjöldi žeirra sem njóta kannabis um heim allann er um 160 milljónir, eša 4%"

Viš sjįum nś aš um 80% af vķmuefna markašinum eru kannabis notendur. Viš veršum žvķ aš hugsa um žann möguleika aš geta einangraš žessi 80% og endanlega losaš okkur viš žau. Ef löggęsla og önnur kostnašarsöm lagaumgjörš žarf ekki aš hugsa um žessi 80%, einfaldlega fimmfaldast įtak žeirra gegn öšrum 'bönnušum efnum' og svarta markašinum yfir höfuš.

1. Meš žvķ aš hętta notkun lausfjįr veršur mun erfišara aš versla meš bönnuš efni.

Stašreyndin er sś, aš žetta svokallaš strķš į hendur eiturlyfjum hafi fariš heldur į mis og aš vķmuefnaneysla į Ķslandi fari stöšugt vaxandi. Žessi žróun gengur žó žvert į stefnu stjórnvalda, jafnvel žótt rķkiš eyši enn meira af skattpeningunum ķ vķmuefna forvarnir og löggęslu.

Žęr stefnur og žęr ašgeršir sem stjórnvöld beita eru augljóslega ekki aš skila žeim įrangri sem žeim er ętlaš. En, samt eru stjórnvöld ekki tilbśin aš breyta til - meiri 'dóp-hausa' hegšunin aš gera alltaf žaš sama, jafnvel žótt žeir viti aš žaš virki ekki.

Ķ staš žess aš horfa upp į žessa vitleysu, vil ég leggja mitt aš mörkum ķ sköpuninni į nżrri stefnu og nżjum skilningi žjóšarinnar. Markmišiš er aš minnka ašgang aš og notkun į 'bönnušum efnum', sem og žann 'svarta markaš' sem myndast ķ kringum žessi efni. Žessum svarta markaši er stjórnaš meš vopnum og afli, tilvera markašsins veldur flestum žeim glępum sem framdir eru į Ķslandi.

1. Ég reikna meš žvķ aš um 99% fķkniefnasala krefjist žess aš žeim sé greitt ķ peningasešlum.

2-0. Ef ķslenska hagkerfiš hęttir notkun lausafjįr og fęrši allt bókhald ķ rafręnt form, žį śtilokum viš möguleikan į žeim višskiptum (1).

2-1. Žaš skiptir engu meš veršiš, žaš er svo mikiš af peningum aš hafa į žessum markaši, žaš er alltaf einhver tilbśinn aš taka įhęttuna. Į mešan žaš er einhver eftirspurn, verša fundnar leišir til žess aš selja žessi bönnušu efni. Eina leišin er aš koma ķ veg fyrir eftirspurnina! Til žess žarf aš endurhugsa žau lög og fręšsluefni sem skilgreina vķmuefni, sem og tengsl žeirra viš 'bönnuš efni'. --SVARAŠ Ķ SEINNI HELMING GREINARINNAR --

2-2. Eftir (2-0) vęri Ķsland ķ žeirri einstęšu ašstöšu aš hafa raskaš viš nįnast öllum fķkniefnavišskiptum svo aš sölumenn bannašra efna verši aš leita nżrra leiša. Ķ žessari ašstöšu, ęttum viš aš žróa nżstįlegt efnahagskerfi sem gęti fyrst og fremst flżtt og lękkaš kostnaš viš višskipti. Žetta nżja kerfi ętti svo aš gera öll fķkniefna višskipti - žį sérstaklega žessi smįu tilvik, eša 'prufur' - nįnast ómöguleg.


-- Nś veršum viš aš reyna aš ķmynda okkur allar mögulegar smugur ķ nżju kerfi: hvernig gętu sölumenn bannašra efna selt vöru sķna ķ žessum rafręna efnahag??

i) Gętu žeir ekki skipst į veraldlegum eigum eša 'barter'?

- --Hversu miklu drasli er vķmuefnasalinn tilbśinn aš sanka aš sér? Žaš er erfitt aš reka einhverja vķmuefnasölu- starfsemi til lengdar ef efnunum er skipt fyrir ašrar eigur.

ii) Gętu žeir ekki sett upp pappķrs fyrirtęki? Vęri ekki einfalt aš millifęra į reikninga til aš greiša fyrir efnin?

- --Žetta vęri lķklegast fķsilegasti kostur žeirra sem vilja tefla viš hęttuna og selja bönnuš efni. En slóšin sem myndast ķ rafręnum višskiptum ętti aš vera nóg til žess aš aušvelt verši aš hafa upp į žeim.

iii) Gętu žeir ekki bara notaš erlendan gjaldeyri?

- --Vegna žess hversu fįar leišir eru inn og śt śr landinu, getur rķkiš einangraš žessi višskipti. Viš getum hagaš žvķ žannig aš ašeins verši hęgt aš kaupa erlendan gjaldmišil į leišinn śt śr landi, og aš ašeins verši hęgt aš selja erlendan gjaldmišil viš komu til landsins. Innan hagkerfisins žį hefur laus gjaldmišill ekkert gildi. Eina leišin til žess aš stunda fķkniefnavišskipti meš erlendan gjaldeyri krefst žess aš bęši notandi og sölumenn fari reglulega inn og śr landi. Žetta er mögulegt fyrir stórnotendur og rķka einstaklinga, en kemur ķ veg fyrir aš hęgt verši aš kaupa bönnuš efni į pubbum eša į götum śti - kemur ķ veg fyrir smįnotendur og mikaš af svo köllušum 'prufum'.

2. Endurhugsa žau lög og fręšsluefni sem skilgreina vķmuefni, sem og tengsl žeirra viš 'bönnuš efni'.

Almišill kemur til meš aš hrinda af staš breytingu (1) en er ekki bundinn breytingu (2). Eftirfarandi breytingar eru hinsvegar mikilvęgar ķ barįttunni gegn vķmuefnavandanum.


Žaš skiptir engu meš veršiš, žaš er svo mikiš af peningum aš hafa į žessum markaši aš žaš er alltaf einhver tilbśinn aš taka įhęttuna. Žess vegna er ekki nóg aš reyna aš śtiloka möguleikana į fķkniefna sölu, heldur veršum viš aš beina notendum lyfjanna į įkvešna braut. Viš veršum aš auka višbśnaš og kostnaš viš mešferšir į žessu fólki um leiš og breytingarnar hefjast. Kostnašurinn ętti svo aš lękka snögglega eftir žetta įtak, en įtakiš veršur samt sem įšur aš til stašar.

Į mešan žaš er einhver eftirspurn, verša fundnar leišir til žess aš selja žessi bönnušu efni. EINA LEIŠIN ER AŠ KOMA Ķ VEG FYRIR EFTIRSPURNINA. En žaš veršur ekki hęgt aš stöšva eftirspurnina bara meš žvķ aš hętta lausafjįr višskiptum og svo splęsa einu hjįlparįtaki eftir žaš. Heldur žarf aš endurmeta stöšu stjórnvalda gagnvart žessum bönnušu efnum og senda skżr skilaboš til komandi kynslóša.

Hver er tilgangur stjórnvalda žegar žau banna įkvešin efni?

Tilgangur rįšamanna er mikilvęgur žįttur ķ 'samfélagssamningi' einstaklinganna viš samfélagiš: aš VERNDA žegna lżšveldisins - gefiš žaš, aš efnin eru lķkamlega skašleg og ęttu ekki aš vera notuš. Žyngri refsing ętti aš vera fyrir aš selja, en fyrir aš nota.

1. Vernda einstakling = Banna skašleg efni meš lögum og fręša einstaklinginn um verkan žessarra bönnušu efna.

1.1 Ef markmiš stjórnvalda er aš vernda, veršur aš vera einhver tengsl į milli žeirrar hęttu sem stafar af žessum efnum og laganna sem banna žau. Ef ekki er samręmi žarna į milli, eru lögin aš bśa til afbrotamenn śr žeim sem vinna engann skaša. Ennfremur, ef žetta reynist vera stefna stjórnvalda ķ dag, er rķkiš aš brjóta į nokkrum žeim réttindum sem er lżst ķ 'Universal Declaration of Human Rights.'

Universal Declaration of Human Rights

GREIN 8: "Everyone has the right to an effective remedy by the competent national tribunals for acts violating the fundamental rights granted him by the constitution or by law."

GREIN 3. Veitir öllum rétt til lķfs, frjįlsręšis, og skjóls - bęši lķkamlegt og lagalegt. Meš žvķ aš śtiloka įkvešna möguleika fyrir žegnana įn réttmętanlegra tengsla viš vķsindin og verkan efnanna, er rķkiš aš afnema frjįlsręši einstaklingsins.

GREIN 7: "All are equal before the law and are entitled without any discrimination to equal protection of the law. All are entitled to equal protection against any discrimination in violation of this Declaration and against any incitement to such discrimination."

Samkvęmt 7. grein, geta stjórnvöld ekki gert greinamun ķ lögum eftir hentisemi eša persónulegs įlits rįšamanna. Stjórnvöld verša aš vera samstķga vķsindum, tękninni, og žörfum žegnanna.

-- Viš veršum aš hafa žaš hugfast aš ef viš dęmum einstaklinginn sem vinnur engann skaša fyrir glęp, bśum viš til glępona. Meš öšrum oršum, meš žvķ aš banna įkvešin efni sem fólk sękir samt sem įšur ķ, myndast 'svartur markašur'. Burt séš frį öllum lögum, er žessum markaši stżrt meš vopnum og fantabrögšum. Til dęmis, eru flest banka - verslunarrįn framin ķ žeim tilgangi aš greiša fyrir žessi 'bönnušu efni'. Notandinn er žvingšur til žess aš fremja vopnaš rįn eša greiša skuldir sķna meš lķfi og limum.

Įstęšan fyrir žvķ aš žessi markašur myndast er stašall efnanna sem eru ķ umferš. Įstęšur stjórnvalda žegar žau afnema frjįlsręši einstaklinga -sem veršur til žess aš žessi markašur myndast- ęttu žvķ aš vera byggšar į sterkum rökum. Žvķ mišur er žetta allt annaš en staša stjórnvalda ķ dag. Stjórnvöld beina notendum aš tóbaki og alkóhóli, en śtilokar ašra mun skaš-minni möguleika fólks. Žaš eru augljóslega ekki rök sem styšja, eša skżra, stefnu rķkisins, heldur pólitķk og persónuleg hlutdręgni rįšamanna.

DR. ÞORKELL JÓHANNESSON OG FORVARNIR.IS HÖFÐU ÞETTA UM MÁLIÐ AÐ SEGJA:

Įvana- og fķkniefni og įhrif žeirra į mištaugakerfiš
Texti: Dr. Žorkell Jóhannesson
Ritstjórn : Aldķs Yngvadóttir
Śtgefandi: Fręšslumišstöš ķ fķknivörnum 1999 ©

Hér er ég aš bera saman nikótķn og kannabis meš žeim upplżsingum sem rķkiš bżšur uppį:

NIKÓTĶN - TÓPAK
"Nikótķn er aš finna ķ tóbaksplöntunni Nicotiana tabacum, sem óx upphaflega ķ Amerķku. Tóbak er misjafnlega unnin afurš tóbaksplöntunnar og ķ žvķ eru žśsundir efna auk nikótķns."

-- "Nikótķn veldur ekki vķmu fremur en koffein og sjaldan fķkn, en žaš er mjög sterklega įvanabindandi ekki sķst hjį konum. Sérstaša nikótķns er einnig fólgin ķ žvķ aš žaš er eins og koffein sjaldan notaš hreint og margt af eiturhrifum vegna tóbaksnotkunar er af völdum annarra efna ķ tóbaki en nikótķns. Žį hefur nikótķn lķka žį sérstöšu aš koma hugsanlega aš gagni viš hrörnunarsjśkdóma ķ mištaugakerfinu, eins og Alzheimersjśkdóm og Parkinsonssjśkdóm og svo kann aš vera um fleiri sjśkdóma."

Hann heldur žvķ fram aš nikótķn valdi 'sjaldan fķkn'. Er žetta ķ samręmi viš vķsindilegar rannsóknir eša tópaksframleišandan??

-- "Reykingar umfram fįeinar sķgarettur į dag aš mešaltali hafa ķ för meš sér żmis višvarandi eiturhrif sem geta sķšar valdiš sjśkdómum ķ mörgum lķffęrum og jafnvel dauša. Hjarta- og ęšasjśkdómar eins og kransęšasjśkdómar, heilablóšfall og ęšakölkun ķ śtlimaęšum eru mun tķšari hjį reykingamönnum en öšrum. Žį auka sķgarettureykingar stórlega lķkur į hvers konar sjśkdómum ķ öndunarfęrum. Mį žar nefna langvarandi berkjubólgu, lungnažembu og lungnakrabbamein. Ķ žvķ sambandi eru krabbameinsvaldandi efni sem kunna aš myndast śt frį nikótķni og svokölluš tjöruefni ķ reyknum talin vera ašalskašvaldarnir. Erting ķ berkjum og ofanveršum öndunarfęrum leišir til hósta og andžrengsla sem žjaka suma reykingamenn. Athyglisvert er aš nżlegar rannsóknir benda til žess aš lungnakrabbamein af völdum reykinga sé enn banvęnna ķ konum en körlum."


OG SVO TIL SAMANBURŠAR

KANNABIS
Tetrahżdrókannabķnól - Kannabis (hass, marķhśana, hassolķa)
Tetrahżdrókannabķnól (skammstafaš THC) finnst ķ kannabisplöntunni, Cannabis sativa.

-- "Öfugt viš nikótķn viršist tetrahżdrókannabķnól ekki valda banvęnum eitrunum hjį mönnum."

-- "Skammtar THC sem eru į bilinu 1-5 mg valda žvķ aš neytandinn veršur į fįum mķnśtum var viš aukinn hjartslįtt, žurrk ķ augum, munni og nefi og lķtils hįttar óžęgindi ķ öndunarfęrum. Hann getur fundiš fyrir svima, doša ķ śtlimum, skjįlfta ķ höndum og svita. Kvķši eša ótti innra meš sér getur lķka komiš fyrir. Hin eiginlega vķma byrjar litlu sķšar. Žį finnur neytandinn ró og vellķšan og höfgi fęrist yfir hann. Žessar tilfinningar koma oft ķ bylgjum meš draumkenndu įstandi į milli og viršast vera hįpunktur vķmunnar. Ef neytandinn er einn viršist hann sljór og syfjašur. En ef hann er ķ góšum félagsskap hlęr hann og viršist kįtur. Tķmaskyn brenglast žannig aš tķminn viršist lķša mun hęgar og fjarlęgšarskyn brenglast lķka. Einfaldir hlutir ķ umhverfi mannsins vekja óvęnta athygli hans og hann getur skynjaš ķ žeim "dżpt" sem var honum įšur óžekkt. Tónnęmi eykst og neytandanum finnst gjarnan sem öll skynfęri hans verši nęmari og opni jafnvel fyrir honum vķšįttur skilnings og kennda sem hann žekkti ekki įšur. Hlutir ķ umhverfi neytandans taka į sig annaš form en venjulega og jafnvel lķkami hans lķka."

-- "Gróf ölvunareinkenni eins og žekkjast eftir neyslu įfengis og annarra róandi lyfja og svefnlyfja viršast ekki koma fyrir."

-- "THC veldur yfirleitt ekki įsókn ķ tilraunadżrum og er einn af fįum vķmugjöfum sem svo er hįttaš um."

-- "Enginn vafi er į žvķ aš kannabis veldur įvana."

--------------
Žegar ég hef boriš žetta saman viš ašrar rannsóknir, stemmir žetta allt nema 'enginn vafi er į žvķ aš kannabis veldur įvana.' Ef Dr. Žorkell var įn nokkurs vafa, ętti hann lķklega aš geta stutt žau rök meš einhverjum sönnunum. Žetta er hreinlega ekki rétt!

Til aš stašfesta žessi rök:

-- The UK Department of Health summed it up neatly: "Cannabis is a weakly addictive drug but does induce dependence in a significant minority of regular users."

-- "Around 9% of users become addicted"
= MARIJUANA and MEDICINE: Assessing The Science Base, pg 95

-- "In a recent study, between 10%-15% of people who smoked cannabis reported "paranoid" or "confused" feelings as a disadvantage of smoking cannabis."
=paraphrased from the observations of Les Iversen, Department of Pharmacology, University of Oxford.

-- From taima.org(http://www.a1b2c3.com/drugs/gen007.htm):

-- "There is little that these drugs have in common with each other that they don't share with legal substances such as tobacco and alcohol."

-- "When you look into how scientists rank drug risks you'll see their rankings are quite different from those provided by our lawmakers. Contrary to what you'd expect, there is really no direct corelation between the legal status of a drug and its dangers (other than the danger of being arrested)."

-- "Some of the most harmful drugs are legal while some of the least dangerous ones are strictly prohibited. The reasons drugs get banned are historical, social and racial but rarely medical."

-----------------

Ķ frjįlsu landi eiga vitsmunir aš rįša yfir vilja og žrįm. Ķ frjįlsu landi ętlast rķkiš til žess aš viš, ķslendingar hjįlpumst aš viš aš žróa kunnįttu okkar og skilning į umheiminum. Lżšveldiš, bęši skilgreiningin og žaš sem viš köllum okkar eigiš, krefst žess aš viš hżsum og verndum alla ķslendinga, krefst žess aš viš getum séš fyrir öllum landsmönnum, krefst žess aš hver og einn ķslendingur geti lifaš frjįls til aš gera žaš sem hann/hśn vill - svo framalega sem sį einstaklingur hindri ekki frelsi allra ašra til slķkts hins sama.

Til þess að nálgast sannleikann um tópaks reykingar, þá mæli ég með því að klikka hér.

http://www.cannabishealth.com/

http://www.sciencedaily.com/directory/Health/Specific_Substances/Cannabis

Tölurnar segja meira en nokkur orš:



--Fjöldi daušsfalla vegna tópaksreykinga:

- Įriš 2000, létust um 416 ķslendingar vegna tópaksreykinga.*
- mbl (19.04.2006) "Fimmta hvert daušsfall vegna reykinga"


--Fjöldi daušsfalla vegna įfengisdrykkju:

- "Įriš 2002 létust um 600 žśsund Evrópubśar vegna įfengisneyslu en žar af voru rśmlega 63 žśsund į aldrinum 15-29 įra. Bśist er viš aš į įrinu 2005 muni um 1,8 milljónir manna um allan heim lįtast vegna įfengistengdra vandamįla."**


--Fjöldi daušsfalla vegna marijuanareykinga:

Samkvęmt Dr. Lester Grinspoon, HARVARD Medical School, Marijuana is "not only not a dangerous drug, but it was remarkably NON-toxic." Hann fullyršir aš ķ 5000 įra langri sögu hafi ekki einn einasti mašur lįtist af völdum marijuana.

Žetta eru nokkuš sterk rök žegar žau koma frį žeim manni sem veit meira um žessa sögu en nokkur annar. Dr. Lester las sér til um allt mögulegt efni, allt sem til var ķ heiminum. Hann gerši žetta 1967-9, ķ tvö heil įr. Svo til žess aš dekkja žetta grįa, hefur ekki einn einasti vķsindamašur getaš gagnrżnt žessar nišurstöšur. Ég meina...

*20 milljarða kostnaður vegna reykinga

Dr. Grinspoon's website

-----------------------

Björn Halldórsson, fyrrum yfirmašur fķkniefnadeildar lögreglunnar, lżsti žvķ yfir ķ vištali viš tķmaritiš ALLT aš ef hann žyrfti aš velja į milli brennivķns og marķśana, yrši marķśana fyrir valinu sem heppilegri vķmugjafi. ,,Vandręšin af įfenginu eru mun meiri en af marķśana," segir hann.

Afstaša Bjarnar er mjög skiljanleg žegar töflurnar fyrir nešan eru skošašar.

Bįšir einstaklingar voru bešnir um aš meta įkvešna eiginleika sex vinsęlustu örvandi lyfja. Žeir röšušu lyfjunum eftir styrkleika, 1 - mesta hęttan / 6 - minnsta hęttan.

Ratings by Dr. Jack E. Henningfiled

--Dr. Henningfield works for the National Institute on Drug Abuse (NIDA), the U.S. government institution that conducts or finances about 80% of all drug abuse research worldwide.

Lyf
Frįkvarfseinkenni
Skipaauki
Umburšarlyndi
Įvanabindandi
Intoxication*
Nicotine
3
4
2
1
5
Heroin
2
2
1
2
2
Kókaķn
4
1
4
3
3
Alcohol
1
3
3
4
1
Caffeine
5
6
5
5
6
Marijuana
6
5
6
6
4

*Ķslenska oršabókin žżšir 'intoxication' sem 'ölęši' eša 'ölvķma' en til aš śtskżra oršiš ašeins į ensku: "The pathological state produced by a drug, serum, alcohol, or any toxic substance; poisoning."

Rantings by Dr. Neal L. Benowitz, U of California, San Francisco:

Lyf
Frįkvarfseinkenni
Skipaauki
Umburšarlyndi
Įvanabindandi
Intoxication*
Nicotine
3
4
4
1
6
Heroin
2
2
2
2
2
Kókaķn
4
1
1
3
3
Alcohol
1
3
3
4
1
Caffeine
5
5
5
5
5
Marijuana
6
6
6
6
4

Ég tel žaš aš žessi 'voodoo pharmacology’ (misskilinn sannleikur -- skilningur almennings byggšur į sögusögnum og litlum skilningi į sannleikanum) sem fyrirfinnst ķ samfélaginu leiši til miskilnings og żti undir vilja fólks til žess aš 'prófa'. Žaš skiptir žvķ meiginmįli aš sś fręšsla sem rķkiš bżšur uppį sé frjįls viš persónlega hlutdręgni og reyni ekki aš hylja sannleikann.

Til samanburšar, nśverandi vķmuefnafręšsla gęti veriš lķkt viš žaš aš kenna sögu biblķunnar fram yfir žróunarkenningu Darwins. Žaš skiptir ekki mįli hvaša alit Pétur śt ķ bę hefur į mįlinu, rķkiš borgar fyrir almenningskennslu meš skattpeningnum. Žaš eitt gefiš, žżšir aš kennslan veršur aš vera óhlutdręg.

Samt sem įšur tel ég aš besta leišin til aš hafa nokkurn hemil į notkun 'bannašra efna' sé falin ķ žeirri fręšslu sem almenningskennsla bżšur uppį. Ķ dag, žvķ mišur, er žessi fręšsla vęgast sagt slök. Er žaš žį ekki į rökum reyst aš meš žvķ aš mis-fręša ungmennin, er rķkiš aš żta undir persónulegar tilraunir meš efnin?

Almenningskennsla veršur aš fręša nemendur um verkan žeirra sem og rök fyrir žvķ hversvegna žau eru bönnuš meš lögum. Til žess aš aušvelda skilning og auka trśveršuleika, veršur aš vera samhengi milli laga og vķsinda.

Lög og reglur verša aš falla ķ samhengi. Ef stjórnvöld koma til meš aš endurskoša rök sķn og lögmęta kannabis, myndast skiljanlegur greinamunur į milli žeirra vķmuefna sem eru 'bönnuš' og žeirra sem eru leyfš.

Įsamt žvķ aš auka lżšręši į Ķslandi, opnast markašur fyrir žį 160 milljón manns sem neyta vķmugjafans og um 80% minnkun yrši į allri umferš innan svarta markašsins - neytendur vęru vęntanlega bara aš rękta plöntu heima hjį sér. Afhverju er žaš svo slęmt?

----

Žegar aš žvķ kemur aš viš hęttum allri notkun lausafjįr, vonast ég til žess aš rķkiš notfęri sér möguleikann į žvķ aš nį betri stjórn į svarta markašnum. Žaš er mikilvęgt aš rķkiš bjóši uppį hjįlparįtak fyrir notendur um leiš og breytingar hefjast. Žaš er ekki sķšur mikilvęgt aš rķkiš endurskoši og meti frelsiš og fręšsluna sem skilgreina žessi 'bönnušu efni'.

Žessar breytingar verša til žess aš:

--Hjįlpa okkur aš nį stjórn į vķmuefnamarkašinum.

--Um 80% af nśverandi fķkniefnaneytendum fęru af götunni (eša hvar annars stašar žar sem fķkniefnavišskipti eiga sér staš) og heim til sķn.

--Um 80% af eiturlyfjamarkašnum er horfinn, sama sem, minni tekjur fyrir fķkniefnasölumenn.

--Viš skilgreinum mun betri skil milli tveggja flokka af vķmuefnum - lögleg og ólögleg (samanber styrkleika žeirra).

--Minnkum kostnaš viš fķkniefnalöggęslu.

--Opnum tśrista markašinn fyrir um 160 million manns, sem geta nś vališ į milli Hollands og Ķslands.


- Ath. Ef Ķsland ętlar aš notfęra sér žennan višskiptamöguleika, męli ég meš žvķ aš rķkiš bjóši uppį marijuana ķ 'bśllum' utan höfušborgarinnar. Aušvelt aš laša śt ķ nįttśruna og einangra žetta žar - žannig veršur žetta ekki hluti af borgarmenningunni.

Hér fyrir nešan eru einhverjar heilbrigšar upplżsingar:

http://www.sigurfreyr.com/fikniefnamal.html

http://dmoz.org/Recreation/Drugs/

http://www.un.dk/icelandic/new/ecosoc/youth.htm

Žorsteinn Hjįlmar Gestsson
www.upublic.net
thor@upublic.net